 |
Tri godine nakon pokušaja posvete pape Franje, ni obraćenje Rusije ni razdoblje mira kako je Nebo obećalo u Fatimi nisu se ostvarili.
S obzirom na izbor pape Lava XIV. za papu, kao i na činjenicu da je biskup Leirije-Fatime posvetio ovo papinstvo Bezgrešnom Srcu Marijinu, postavilo se pitanje: treba li od novog pape tražiti da ponovno razmotri posvetu Rusije u ožujku 2022. koju je papa Franjo izvršio nakon izbijanja rata u Ukrajini u veljači te godine.
Podsjetimo se da je papa Franjo 25. ožujka te godine pozvao biskupe svijeta da mu se pridruže u činu posvete. Tog dana, papa Franjo je u bazilici sv. Petra govorio o Bezgrešnom Srcu Marijinu: „Želim joj obnoviti posvetu Crkve i cijelog čovječanstva te joj na poseban način posvetiti ukrajinski narod i ruski narod koji je, sa sinovskom ljubavlju, štuju kao Majku.“
Ali tri godine kasnije, ni obraćenje Rusije ni razdoblje mira koje je Nebo obećalo u Fatimi nisu se ostvarili. Trebamo li stoga tražiti od pape Lava XIV. da učini još jedan čin posvete Rusije Bezgrešnom Srcu Marijinu?
LifeSite se obratio dvojici biskupa kojima vjerujemo u pitanjima vjere, biskupu Bernardu Fellayu iz Bratstva sv. Pija X. i biskupu Josephu Stricklandu, bivšem biskupu iz biskupije Tyler u Teksasu. U nastavku ćemo našim čitateljima predstaviti izjave dvojice biskupa, sa zahvalnošću ovoj dvojici prelata, nadajući se da će potaknuti novu raspravu o ovom ključnom pitanju za naša vremena.
Izjava biskupa Bernarda Fellaya u kojoj ocjenjuje posvetu Rusije od strane pape Franje 2022. godine:
Posveta Rusije 2022. godine dodala je mnoge nove elemente na materijalnoj razini koji nisu bili prisutni u ranijim posvetama. Na primjer, Papa je zamolio sve biskupe svijeta da sudjeluju u posveti Rusije. Osim toga, posveta je izričito spomenula Rusiju po imenu.
Ali istovremeno su i dalje nedostajali najvažniji elementi.
Razlog svih fatimskih ukazanja, kao i same posvete, jest pobožnost Bezgrešnom Srcu Marijinu. Stoga Papa mora spomenuti tu pobožnost i promovirati je.
Fatimska poruka također sadrži aspekt kazne i prijetnju: poruka je da ako se svijet ne obrati, Bog će kazniti svijet. Ali papa Franjo nije pozvao svijet na obraćenje, poziva na obraćenje nije bilo. Ovdje je uloga Rusije važna, budući da je Rusija postala instrument Božje kazne, a posveta Rusije će to preokrenuti i ona će učiniti mnogo dobra cijelom svijetu. Rusija se tako može pretvoriti u dobar instrument putem posvete.
Tu je i aspekt zadovoljštine, obeštećenja za počinjene prijestupe. Papa Franjo nije pozivao vjernike na djela zadovoljštine. Nebo je posebno govorilo o pobožnosti Prečistom Srcu Marijinu na Prvu subotu kao činu zadovoljštine. Ali papa Franjo to nije ni spomenuo.
Stoga je posveta Rusije 2022. formalno bila daleko ispod zahtjeva s Neba.
No ipak možemo vidjeti neke plodove i ove posvete, kao što je to bio slučaj s prethodnim posvetama. Npr. Rusija je izjavila na dan posvete 2022. da će ukinuti opsadu Kijeva u Ukrajini i da će se povući u Istok. To bi se svakako moglo smatrati djelomičnim odgovorom na to posvećenje.
Završna napomena:
Do danas ne vidimo plodove koje je spomenula Majka Božja, te se stoga može ozbiljno sumnjati da su nedavne posvete koje su izvršili Pape ispunile uvjete koje je sestri Luciji predstavila Blažena Majka: Rekla je da će se Rusija obratiti i da će biti vrijeme mira. I dodao bih: Crkvi i svijetu.
Izjava biskupa Josepha Stricklanda
Kao biskup Crkve, potvrđujem duboku važnost fatimske poruke. Blažena Djevica Marija ukazala se 1917. trojici djece u Portugalu, a njezine su riječi bile upućene Crkvi i svijetu. U središtu njezine poruke je zahtjev: da Sveti Otac posveti Rusiju svom Bezgrešnom Srcu, u zajedništvu s biskupima svijeta, kao lijek za duhovne i vremenite kazne koje su se od tada dogodile.
Gospa je bila precizna: tražila je posvetu Rusije – ne svijeta, ne čovječanstva općenito – već Rusije posebno. Rekla je da bi to trebao učiniti Papa u jedinstvu s biskupima svijeta. I obećala je da će se, ako se to učini, Rusija obratiti i svijetu će biti darovano razdoblje mira.
Tijekom godina, razni pape su izvršili činove posvete:
* Godine 1942. papa Pio XII. posvetio je svijet Bezgrešnom Srcu Marijinu, ali ne i Rusiju po imenu.
* Godine 1952. posvetio je Rusiju posebno - ali bez sjedinjenja biskupa svijeta.
* Posvećenje pape Ivana Pavla II. iz 1984. također nije spomenulo Rusiju po imenu, i dok su se neki biskupi duhovno pridružili, nije jasno je li taj čin ispunio sve uvjete koje je Gospa tražila.
* Godine 2022. papa Franjo posvetio je „čovječanstvo, posebno Rusiju i Ukrajinu“. Ali opet, ovo nije bilo eksplicitno, isključivo posvećenje Rusije kao takve, i nije očito da je izvršeno u punom jedinstvu sa svim biskupima na način koji je zadovoljio jasnoću Nebeskog zahtjeva.
Gospin zahtjev nije nejasan niti otvoren za tumačenje. Precizan je. Ne pretpostavljamo da sudimo srca ili namjere, ali moramo jasno reći: dok Rusiju ne posveti legitimni papa, u jedinstvu sa svim biskupima svijeta, i dok se Rusija izričito ne imenuje, zahtjev Gospe Fatimske ostaje neispunjen.
Radi Crkve i spasenja duša, nastavljamo moliti i raditi za dan kada će vjerni papa poslušati nebesku zapovijed u njezinoj punini i konačno otvoriti vrata milosti i mira obećanih po Bezgrešnom Srcu Marijinu.
Bezgrešno Srce Marijino, moli za nas.
Napomena: Ove dvije izjave napisane su na zahtjev autora za konferenciju Centra Fatima „Fatima, vjera i vjernost“ od 17. do 18. svibnja, gdje sam održala predavanje o Fatimi. Ove izjave su prvi put naglas pročitane u subotu, 17. svibnja.
