Iz predgovora knjižice "Ti i ona" blaženog Ivana Merza:
"Živa je kobna istina da u velikom dijelu svijeta, pa i hrvatskog naroda, vlada upravo pošast slobodne ljubavi, divlja i bezobzirna poplava ljubavi. Takva tobožnja ljubav postala je središtem života osobito u pokvarenim krajevima. Prihvatili su je objeručke moderni književnici te pišu o njoj jer misle na svoj džep. A svi znadu da se takve bljezgarije skupo plaćaju. Od toga živi i velik broj knjižara, tiskara i nakladnika. Oni ne trguju toliko papirom već zapravo ljudskim dušama i ljudskom srećom. Igraju se sudbinom tolikih ljudi. Likovni umjetnici, slikari i kipari ne zaostaju u tome.
U tom istom duhu vode se i sve moguće druge zabave našega vremena. Svakog se dana sastavljaju nove vrste nećudorednih plesova koji razdražuju svakog normalnog čovjeka. Kao što su stari Rimljani govorili da sve rimske ceste vode u Rim,tako se može i za modernu građansku kulturu reći da svi njezini putovi vode u nećudoredno uživanje. Neoboriva je činjenica da sloboda i nećudorednost u ljubavi uništavaju i našem hrvatskom narodu svake godine na tisuće mladih ljudi, koji bi inače mogli biti ponos svoje obitelji, svoga staleža i svoga naroda. Mnogo ima tisuća takvih mladih pogaženih cvjetova kojima je ta slavna »sloboda ljubavi« uništila zdravlje, razorila značaj i pokopala ideale.
Pa i oni koje ne možemo ubrojiti među prave propalice, ipak su svojim lakoumnim i polovičnim shvaćanjem u temeljima uzdrmali i okrnjili vrijednost svoga života. »Budimo potpuni ljudi«, to je zov one hrvatske bojne pjesme koja je upravljena omladini. A nije potpun čovjek i ne može to biti čovjek koji krši velike i vječne zakone, dakle i zakon ćudorednosti i neokaljanosti. Pročitavši ovu knjižicu uvjerio sam se da će koristiti oduševljenim hrvatskim mladićima koji hoće da se razviju do potpunih muževa. Mladić koji ne kani tjelesno i duševno zakržljati, treba u sebi svladati svaku želju koja ga potiče na ranu ljubav, prije negoli može pomišljati da stupi u brak. Takav promišljeni život ne će biti samo u skladu s kršćanskim zakonom, već će biti i u duhu suvremene liječničke znanosti o kojoj mora voditi računa svaki razuman čovjek."
Dr. Avelin Ćepulić