"Nasljeduj Mariju" - Alexandre Joseph de Rouville (3)

Alexandre Joseph de Rouville: "Nasljeduj Mariju"

Sastavljeno prema planu knjige "Nasljeduj Krista"

KNJIGA I.

U kojoj se razmatraju kreposti Blažene Djevice - od vremena Njezinog Bezgrješnog Začeća do rođenja Njezinog Božanskog Sina u Betlehemu

POGLAVLJE III.

O brizi koju trebamo posvetiti da bismo sačuvali posvetnuu milost

Marija je začeta u milosti Božjoj bez ikakve mrlje grijeha ili barem bez imalo sklonosti na grijeh; nije imala iste razloge za strah da ne upadne u grijeh. 

Međutim, ako proučimo čitav tok Njezinog ponašanja, možemo pomisliti, da je Ona imala isto ili čak više od nas razloga za strah.  

Ona je neprestano pazila nad svim pokretima svog Srca, kao da je u opasnosti da njegovi osjećaji budu zavedeni ljubavlju prema stvorenjima. 

Ona je neprestano pazila nad svim svojim riječima, kao da se plašila i najmanje neopreznosti svog jezika. 

Začeta sa svim povlasticama nevinosti, Ona je odabrala uvijek živjeti u vježbanju pokore.

Što se nas tiče, iako smo okruženi zavodljivim i pokvarenim neprijateljima, koji su neprestano zauzeti napadom na naše slabosti naravi, pa opet, mi živimo bezbrižno i u velikom miru. 

Priznajemo da smo sama slabost, pa ipak, redovito se izlažemo prilikama koje su uzrokovale padove i najsnažnijih. 

Nosimo blago milosti u vrlo krhkoj posudi, koja se može razbiti na komadiće u trenutku kada to najmanje očekujemo.

Koliko mnogo neprijatelja nas nastoji lišiti tog dragocjenog blaga? Neprijatelji unutar nas, neprijatelji izvan nas, neprijatelji oko nas. 

 Neprijatelji unutar nas - naše strasti, koje nikad nisu posve ukročene. 

Neprijatelji izvan nas - duhovi tame.

Neprijatelji oko nas - ovaj pokvareni svijet. 

Poput napola ugašene lampe, naše strasti mogu se uvijek nanovo zapaliti i prouzrokovati strašne požare.

I da smo sa sv. Pavlom bili uzneseni do trećeg Neba i dalje bismo se trebali plašiti da budemo bačeni dolje u najnižu provaliju sa đavlom i njegovim anđelima. 

Uzalud se umirujemo iskrenošću naših namjera i revnošću svojih odluka. Jedna nesretna prilika dovoljna je da nas uništi zauvijek. 

Jedan jedini pogled lišio je Davida prijateljstva Božjeg, a Dalila je zavela i pokvarila Sampsona. 

Najjača i najimpozantnija stabla najudaljenijih osama, bila su srušena iznenadnim udarom ili napadom, nakon što su mnogo godina podnosila najjače oluje. 

U prakticiranju kreposti, ne možemo odgovoriti sa sigurnošću da ćemo biti vjerni sutra - jer smo bili vjerni danas. Budući da je potrebna budnost i odgovor na Božja nadahnuća, duša koja je bila predmet Njegovih povlastica, još uvijek može biti izgubljena. 

Onaj koji oslanjajući se na svoje prijašnje raspoloženje i dispoziciju  nije budan nad samim sobom uskoro će na njih zaboraviti. 

Kada želimo ploviti nemirnim morima i proći živim blatom, a da ne poduzmemo potreban oprez da bismo ih izbjegli, moramo uskoro očekivati žalostan brodolom. 

Teško je, priznajem, prolaziti čitavi život pazeći na svoje sklonosti i težnje da bismo se protiv njih borili. Ali nitko nikada nije postao svetac bez budnosti i borbe. 

"Moje tijelo dršće od straha pred Tobom, sudova Tvojih ja se bojim" (Psalmi 119, 120); strah će me učiniti opreznim, a moj oprez za mene će postići sreću budućih pobjeda u mojim borbama.

Pomozi mi da Te dobro razumijem, da je milost koja me čini Tvojim djetetom i prijateljem jedino dobro, koje je vrijedno moje brige, a čiji gubitak je jedino vrijedan mojeg žaljenja i suza.

Kako trebam biti sretan, ako nikada nisam izgubio to dragocjeno blago. Slobodan od mnogih problema i nedaća u ovom životu, trebao sam postići za slijedeći neiscrpivi izvor utjehe i radosti. 

O moj Bože, ja ću radije pretrpjeti najgora zla negoli se opet dovesti u situaciju da izgubim Tvoje prijateljstvo. To je moja čvrsta odluka. Kakvu ću radost uživati, ako ostanem njoj vjeran. 

Ako ću znati čuvati to blago, Ti ćeš prebivati u mom srcu, vladati u njemu svojom prisutnošću, rasvjetljivati ga svojom mudrošću, podržavati ga svojom moći i svakodnevno ga darivati novim znakovima svoje ljubavi. Ukratko, Ti ćeš sam biti njegova najveća nagrada u vremenu i vječnosti. 

Izvor: The imitation of the Blessed Virgin: composed on the plan of the Imitation of Christ by Rouville, Alexandre de, 1716-1793

"Nasljeduj Mariju" - Alexandre Joseph de Rouville (2)

Alexandre Joseph de Rouville: "Nasljeduj Mariju"

Sastavljeno prema planu knjige "Nasljeduj Krista"

KNJIGA I. 

U kojoj se razmatraju kreposti Blažene Djevice - od vremena Njezinog Bezgrješnog Začeća do rođenja Njezinog božanskog Sina u Betlehemu

POGLAVLJE II.

Koliko treba cijeniti posvečujuću milost 

Marija je bila izuzeta od grijeha od prvog trena svog postojanja. Odnosno, Ona je začeta u milosti i prijateljstvu Božjem.

Što se nas tiče, mi smo svi, kod našeg ulaza u svijet, nesretne žrtve bijesa Božjeg. Marija je sama, sačuvana Njegovom ljubavlju, ušla u svijet kao najdivnije djelo Njegove milosti. 

Svemogući Bog nije mogao dopustiti da hram u kojem je odlučio prebivati, bude okaljan i najmanjom mrljom ili manom. Čast Sina je zahtijevala da Njegova Majka ne bude, niti na trenutak, rob đavla.

Ali, kako je silno Marija cijenila tu istaknutu povlasticu? To je za Nju bilo kao mudrost u Salomonovim očima - izvor svih blagoslova.

"Gospodin je u Njoj... "(Mudre izreke 8,22). To je Ona cijenila više od svih zemaljskih kraljevstva. 

Ona je obdarena s mnogim drugim privilegijama; ali, ovo joj je bilo dragocjenije od ostalih jer ju je činilo prihvatljivijom Bogu.

Cijeli Njezin život, bio je neprekidno svjedočanstvo Njezine zahvalnosti Bogu radi tog neopisivog dara, koji niti jedno drugo čisto biće, nije podijelilo s Njom. 

Kršćanska dušo, ti si primila na svom krštenju posvečujuću milost koju je Marija primila prvog trenutka svog postojanja. 

Po toj milosti, ti si zadobila pravo zvati Boga svojim Ocem i Isusa Krista svojim Bratom. "Učinjena si baštinicom Božjom ... i subaštinicom Kristovom." (Rim 8,17). Čak je i nebesko Kraljevstvo bilo određeno za tebe.

Shvaćaš li dobro izvrsnost tih slavnih povlastica? I jesi li na pravi način osjetljiva na čitav raspon dužnosti koje ti one nalažu?

Jao, na sramotu kršćanstva, kako malo kršćana uopće promišlja o tome i nastoji, po svetosti svog života - održati dostojanstvo svojeg visokog poziva!

Koliko je malo onih koji se brinu da sačuvaju neokaljanu tu haljinu nevinosti kojom su odjevene, i koja je tako upećatljiv simbol iskrenosti, čistoće i pobožnosti djece Božje!

Ponosimo se radi probitaka svijeta i s neobjašnjivom zanesenošću dajemo zadnje mjesto, po svom mišljenju, milosti koja zapravo, pravo govoreći - jedina zaslužuje naše poštovanje. 

Revni smo da sačuvamo nepokvarenim ono što svijet naziva glasovitim rođenjem, a ne sramimo se izroditi od onoga koje je duhovno i božansko, upuštajući se u podle i bijedne strasti, živeći putenim životom. 

Hvalimo se navodnom neovisnošću i po čudovišnom savezu s đavlom, nemamo nikakve skrupule ponovno se uvrstiti u redove pod njegovom zastavom, staviti njegovu uniformu i ponovno pasti u ropstvo u kojem smo imali nesreću biti rođeni. 

S lakomošću trčimo svjetovnim stvarima i prolaznom bogatstvu, a vječno blago nebeskog Kraljevstva zanemarujemo pa čak i preziremo.

Nezahvalne duše, nesretne žrtve grijeha - tko god da ste, barem nemojte otvrdnuti svoja srca prema Božanskom glasu koji vam opet govori. 

Drugo krštenje još uvijek preostaje za vas da obnovite milost posvojenja koju ste izgubili. To je krštenje pokore, ispovijedi. 

Utječite se njemu iskreno i s povjerenjem. Vaš nebeski Otac žarko želi obnoviti svoje prijateljstvo s vama. Ali ne gubite vrijeme, jer možda uskoro više neće biti vremena za vas. 

Čista i Bezgrješna Djevice, moli za nas, da se u budućnosti uvijek odričemo grijeha i ustrajemo nepokolebljivo u našim odlukama, da popravimo velike gubitke koje smo podnijeli prepuštajući se grijehu. 

Tvoja zaštita će postići za nas milost potpune obnove prijateljstva s Bogom, a onda ćemo uz tvog božanskog Sina Isusa, našeg najdivnijeg Spasitelja i jedinog Otkupitelja - slaviti i blagoslivljati tebe kao uzrok našeg spasenja. 

Izvor: The imitation of the Blessed Virgin: composed on the plan of the Imitation of Christ by Rouville, Alexandre Joseph de, 1716-1793

"Nasljeduj Mariju" - Alexandre Joseph de Rouville (1)

Alexandre Joseph de Rouville: "Nasljeduj Mariju"

Sastavljeno prema planu knjige "Nasljeduj Krista"

KNJIGA I.

U kojoj se razmatraju kreposti Blažene Djevice - od vremena Njezinog Bezgrješnog Začeća do rođenja Njezinog božanskog Sina u Betlehemu

POGLAVLJE I.

O nasljedovanju kreposti Blažene Djevice

"Blago onima koji čuvaju moje putove...blago čovjeku koji me sluša" (Mudre izreke 8, 32;34) i čuva u srcu svom pouke kreposti koje ga učim u primjerima svetosti koje sam mu pokazala!

Crkva nas potiče, primjenjujući te riječi Svetoga Pisma na Blaženu Djevicu, da proučavamo kako se ta Kraljica Svetaca ponašala ovdje na zemlji i da nasljedujemo ono čemu se divimo u Njoj. 

Sretan je, posljedično, onaj koji nasljeduje Mariju, budući da, nasljedujući Mariju on nasljeduje Isusa Kralja - prvi uzor svih kreposti. 

Život te Presvete Djevice, jedna je univerzalna pouka. U njoj, mi učimo kako se ponašati u blagostanju, ali i nedaćama; u vremenima molitve, usred vanjskih obveza, u slavi i u poniženjima. 

Mi nikada nećemo dostići savršenost s kojom je Ona obavljala sve svoje čine, ali savršenija je ona osoba koja je manje udaljena od toga.

Stoga ti, koji govoriš da služiš i častiš Mariju, ako želiš suobličiti se s tim izvrsnim uzorom, trudi se nasljedovati je, koliko je god moguće u tvojoj slabosti: u Njezinoj živoj vjeri, spremnoj poslušnosti, iznimnoj poniznosti, nepokolebljivoj vjernosti, čistim nakanama  i najvelikodušnijoj ljubavi. 

Tko ne bi bio sposoban, kada ga pomaže Božanska milost, slijediti Njezin primjer kao uzor u prakticiranju tih različitih kreposti?

Bez tog nasljedovanja, tvoja ljubav za Nju je jako slaba i ne bi trebao očekivati značajne znakove Njezine zaštite. 

Svakog dana, istina je, ti kažeš neke molitve Njoj u čast. Štoviše, na sebi nosiš neke vanjske znakove svoje pobožnosti prema Njoj. Možda si i član onih duhovnih bratovština koje su posebno ustanovljene da bi častile Njezine iznimne kreposti. 

Sve će ju to pokrenuti, bez sumnje, da moli za spasonosne milosti za tebe. Ali, ako se tvoja pobožnost ne pruža dalje od toga i ako te to ne potakne da nasljeduješ Njezine kreposti, tvoja te pobožnost neće spasiti. 

Filistejci su posjedovali Kovčeg Saveza i okitili su ga darovima, ali on im nikada nije postigao nikakav blagoslov jer su ostali uvijek vezani uz svoje idole. 

O, najdivnija Kraljice kreposti; ako te mi ljubimo, nije li ispravno da za tebe radimo ono što radimo za svoje vremenite prijatelje? Mi se trudimo formirati svoj karakter u skladu s njihovim i prihvatiti njihove interese. 

Iz tog usklađivanja uzdiže se sjedinjenje srdaca. Nema prijateljstva tamo gdje nema sličnosti u ponašanju. 

Kako može Tvoje Srce, tako ponizno i čisto, tako apsolutno podložno Božjoj volji, tako revno za interese Božje, biti sjedinjeno sa srcem ovisnim o pohoti i ponosu, nepodložnim Božjoj volji i bez ikakve revnosti za Njegovu slavu?

"Ako me ljubite, nasljedujte me, kao što sam ja nasljedovala Krista" - to govoriš svakome od nas; s još više opravdanja nego kad je sv. Pavao govorio prvim kršćanima. "Ako ste moja djeca, upijte duh svoje Majke."

Duh Marijine djece mora biti kao duh njihove Majke; duh milosrđa i ljubavi, duh spokoja, duh mrtvljenja, duh straha i duh Božji. 

O, Sveta Djevice, ja ću stoga u budućnosti učiniti, da se moja pobožnost prema Tebi sastoji iznad svega u nasljedovanju Tvojih kreposti. 

To je najsavršenija čast koju Ti mogu odati. To je najveće svjedočanstvo ljubavi koje Ti mogu dati. 

Izvor: The imitation of the Blessed Virgin: composed on the plan of the Imitation of Christ by Rouville, Alexandre Joseph de, 1716-1793

Blagdan Gospe od Krunice

 

"Cvati, cvijeće, kao ljiljan i daj miris, zeleni se miljem, pjevaj hvale i blagoslivljaj Gospodina u Njegovim djelima." (Pričesna pjesma, Rimski Misal)

✝

Drage braćo i sestre, "već su pustinjaci prvih stoljeća molili neku vrstu krunice. Oni su molili određeni broj molitve Gospodnje "Oče naš" i pri tome su iz krila odbacivali kamenčiće. A molili su i na zrnca na konac nanizana. Poslije su mnogi pustinjaci, nevješti čitanju, mjesto 150 psalama molili 150 "Zdravo Marija" a umetali su i "Oče naš" te cijelu tu molitvu završavali bi sa hvalom Presv. Trojstvu. Današnjem načinu moljenja krunice početak je u 13. stoljeću. Veli se, da se je sama Presveta Djevica ukazala Sv. Dominiku i da ga je poučila, kako se moli krunica. (...) Tako je Gospa pokazala, kako joj je milo moljenje krunice. Krunica ima svoju posebnu vrijednost već radi načina moljenja. Krunica je molitva, u kojoj se pozdrav anđeoski "Zdravo Marijo" i "Oče naš" spliću kao u vijenac na čast Bl. Djevice i na spomen otajstva našega spasenja. Kako je lijepo, kada djeca beru cvijeće i slažu u vijenac, da njime okite sliku Djevice. Tako je isto lijepo, kada mi vijencem najljepših molitava i razmatranjem otajstava spasenja slavimo nebesku Majku. Zgodno se krunica zove i ružarij, vijenac ruža, kojim kršćanske duše časte Mariju, onu milu, uzvišenu i svetu Ružu Otajstvenu." (Đ. Cezner: Blagoslovljen Bog u svojim svetima, str. 51)

"U latinskom jeziku "rosa" = ruža, "rosarium" = krunica, zapravo vijenac ruža. O tim ružama je i govor u misnom obrascu: "U meni je milost svakoga puta i istine, u meni je svako ufanje života i krijeposti: rodih rod kao ruža zasađena uz potoke voda." (D. Kukalj: Općinstvo svetih, str. 78)  [Prikazna pjesma, Rimski Misal] 

"U crkvi benediktinaca u švicarskom gradu Engelbergu ima na prostranom oltaru lijepa slika Sv. Krunice. U sredini je Majka Božja s krunom na glavi a na lijevoj ruci drži Isusa. Pokraj nje su tri Anđela. Prvi pokazuje na Isusa i nad njim je pisano: "Slava Bogu na visini". Drugi gleda na križ, što ga Isus drži u ruci. Treći Anđeo ima zastavu s natpisom: "Ja sam uskrsnuće". Ona tri Anđela označuju tri djela krunice: radosno, žalosno i slavno. Ova tri djela netko je zgodno prispodobio sa tri vijenca ruža: bijelih, crvenih i zlatnih. Bijele su ruže otajstva radosna: Utjelovljenje Sina Božjega, Njegova rođenja i djetinjstva. Crvene su ruže otajstva žalosne pregorke muke i smrti Isusove. Zlatne su ruže slavna otajstva: Uskrsnuće Isusovo i Uzašašće na Nebo, dolazak Duha Svetoga, Uznesenje Marijino u Nebo i Njezino Krunjenje za Kraljicu Neba i zemlje. Kada ova otajstva pri moljenju krunice pobožno razmatramo, onda krunicu dobro molimo." (Đ. Cezner: Isto, str. 51)

"Krunica je vijenac najljepših molitava. (...) Vjerovanje je molitva, koju su po Božjem nadahnuću sastavili Apostoli, a sadrži u sebi sve glavne istine vjere. Molitva "Slava Ocu" jest jednostavna i ujedno uzvišena hvala Presv. Trojstvu. "Oče naš" je najdivnija molitva, plod mudrosti i dobrote našega Gospodina, koja svojom ljepotom nadvisuje one preksrasne psalme Davidove. Molitva "Zdravo Marijo" ima svoj početak u Nebu. Za nju veli slavni Toma Kempenac: "Kada preblaženu Djevicu pozdravljamo s riječima Anđela "Zdravo Marijo", onda Nebo kliče od veselja, zemlja se snebiva, vrag bježi, Pakao drhće, žalosti nestaje, radost se povraća, srce se od milja topi i sveta ga pobožnost raspaljuje. Doista ja ćutim u srcu takovu utjehu, da je ne mogu riječima izraziti." (Đ. Cezner: Isto, str. 123)

Svatko od nas, vjerujem, ako već ne posjeduje, barem je vidio vrt u kojemu raste svakoliko cvijeće. Otajstva Sv. Krunice jesu ruže koje moljenjem Svete Krunice darujemo Gospi za Njezin vrt - Njezino Prečisto Srce. Moleći tako otajstva Svete Krunice čupamo trnje i korov koji okružuje i kojim se Njezino Prečisto Srce oskvrnjuje. "Za ruže presvete Krunice vraća nam Ona ruže blagoslova, koje je isprosila kod svoga Sina." (D. Kukalj: Općinstvo svetih, str. 78) 

Drage braćo i sestre, "molite u vašim obiteljima svi skupa svaku večer krunicu. Otac i majka, sinovi i kćeri, molite svaki dan tu laku i lijepu molitvu, koja je nadarena tolikim oprostima." [usp. Papa Pijo IX.] (Đ. Cezner: Isto, str. 266)

[Drage braćo i sestre], (...) [uzmimo] krunicu u [ruke], oči [oborimo] i [srca dignimo] prema Nebu" [Sv. Feliks Kantalicijski] (Đ. Cezner: Isto, str. 123) i poklonimo napose danas ali i inače - bukete ruža, našoj nebeskoj Majci. 

"Cvati, cvijeće, kao ljiljan i daj miris, zeleni se miljem, pjevaj hvale i blagoslivljaj Gospodina u Njegovim djelima." (Pričesna pjesma, Rimski Misal)

Regina Sacratissimi Rosarii - Ora pro nobis!

Ave Maria!

🕇 

Autor: Bonifacije